Slušaj šume – razgovor o prirodi i društvu

Konferenciju ‘SLUŠAJ ŠUME – RAZGOVOR O PRIRODI I DRUŠTVU’ održala se u subotu 30.04.2022. , dvorana Gorgona, MSU, s početkom u 11 sati.
Konferencija je bila dio programa u sklopu izložbe ‘POZOR, PEJZAŽ!’ umjetnika Azre Svedružić & Demirela Pašalića koji su i organizatori konferencije uz kustosicu Anu Škegro, voditeljicu eksperimentalno istraživačkog odjela MSUa.
Konferenciju je otvorila Ana Škegro, kustosica izložbe ‘POZOR, PEJZAŽ!’

PROGRAMSKI VODIČ – govornici i teme, slijedom izlaganja:

AZRA SVEDRUŽIĆ: ‘Slušaj šume!’ – predstavljanje autorskog artivističkog projekta ‘Slušaj šume! u okviru kojeg su nastale i samostalne multimedijske izložbe ‘Šuma To Go’ u galerijama za Povremene izložbe MSU (16.12.2021. – 09.01.2022.) te samostalne multimedijske izložbe ‘Pozor, pejzaž! U MSU galeriji (12.04.2022. – 30.04.2022.) umjetničkog tandema Demirela Pašalića & Azre Svedružić.  ‘Slušaj šume! su priča o pejzažu. O suvremenom bio-političkom pejzažu i deforestacijom determiniranom pogledu. O pejzažu pohlepe, pejzažu ravnodušnosti, pejzažu budućnosti. Razlozi i uzroci stvaranja djela koje traži svoje ekološko utemeljenje istražujući odnos između estetskog i etičkog, koje propituje i komoditet autora u (ne)suočavanju s problemom, ali i stvaranje djela koje raste, koje se obnavlja i nastavlja oslanjajući se na napredniju logiku biljnog svijeta inzistirajući na umjetničkom djelu kao polju promjena, potrage i suradnje.

HAJRUDIN HROMAŽIĆ: ‘Komercijalna eksploatacija biotopa: šuma kao kapitalistički resurs’ – U prvom dijelu izlaganja primjereno ćemo kontekstualizirati glavne teme ove diskusije, kao i cijelog umjetničko-aktivističkog projekta (problem deforestacije, šume kao resurs za oplodnju kapitala, biotop izložen eksploatacijskim procesima komodifikacije, marketizacije i komercijalizacije…), odnosno smjestit ćemo ih u pripadajuće ekonomsko-političke i socijalno-kulturne registre. Takva intervencija uključuje dvije kritičko-analitičke razine: razumijevanje mjesta i sudbine biotopa u trendovima suvremenog kapitalizma (na primjer, ciklusi privatizacijskih procesa), te kontekstualna objašnjenja nekih temeljnih konceptualnih pojmova (resursi, ideologija, kapital, demokracija, zajednica, društvo…), koji su relevantni za ovu raspravu. U drugome dijelu izlaganja tematizirati ćemo problemske motive političke pismenosti suvremenog građanstva, uvjete društvenih borbi, otpora i antagonizama s naglaskom na prilikama u Hrvatskoj, kao i pitanja o okolnostima pod kojima je moguće realizirati neke vidove društvenog aktivizma kada je riječ o zaštiti prirode i okoliša.

LEO HRS: ‘Usluge ekosustava’ – Usluga ekosustava je svaka korist koju živa bića u odnosu sa svojim okruženjem pružaju ljudima. U današnje doba nastojimo staviti cijenu, kako na sve što nas okružuje tako i na prirodu oko nas, no procesi koje poznajemo sve su ugroženiji uslijed klimatskih promjena i sve izraženijeg ljudskog utjecaja. Ne smijemo podcijeniti usluge koje nam pružaju različiti ekosustavi, ali prije svega ih moramo dobro upoznati i omogućiti opstanak nebrojenih prirodnih procesa, čije koristi mogu biti izravne ili neizravne – male ili velike, a nerijetko su zanemarene ili široj javnosti nepoznate.

IVANA KUŠAN i NEVEN MATOČEC: ‘Šumski Internet’ – Šume predstavljaju najvažniji skup kopnenih staništa na Zemlji. Jedini su dom većeg dijela ukupne bioraznolikosti naše planete, a i većina drugih stanišnih tipova ne bi dugoročno mogla opstati bez njih. Stotinama milijuna godina šume su se razvijale bez čovjekova utjecaja i postigle ravnotežno najveću razinu produktivnosti biomase i biološke raznolikosti usklađenu s lokalnom klimom, ali i mijenjajući globalnu klimu. Šume su se podigle zahvaljujući mikoriznim gljivama, a recikliraju se saprotrofnim gljivama. Bez ove dvije grupe gljiva, ne samo da se šume ne bi mogle održavati, već bi bez njih život na Zemlji bio ubrzano vraćen 500-tinjak milijuna godina unazad. Miceliji gljiva u potpunosti premrežavaju sve šumske, ali i druge kopnene ekosustave, spajajući ne samo stabla, već preko 95% svih biljnih vrsta u prirodni organizmičko-molekularni internet neusporedivo veći od ovog našeg ljudskog.

VESNA GRGIĆ: ‘Šuma ne raste iz novčanika’ – Šume su oduvijek uspješno odolijevale klimatskim promjenama, bolestima i prirodnim katastrofama. Od pamtivijeka su nakon razaranja iznova uspostavljale prirodnu ravnotežu, oporavljale se, obnavljale i bujale. Sve do trenutka dok nisu postale žrtvom brzorastućeg, razornog virusa – ljudske pohlepe. Pogubne državne politike provođenja pretjerane sječe te pogodovanja pojedincima da kroz njih ostvaruju enormni, isključivo osobni profit na račun tog do nedavno snažnog i samoodrživog organizma, rezultirale su nanošenjem katastrofalne, ponegdje i nenadoknadive štete. Sve žešćim nasrtajima čovjeka-predatora naših je kvalitetnih šuma sve manje, a njihova staništa sve više zaposjedaju  šikare i korov.

***

O IZLAGAČIMA:

HAJRUDIN HROMAŽIĆ, redovni profesor na Odsjeku za kulturalne studije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, redoviti je vanjski suradnik na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je 1999. godine novinarstvo na Fakultetu za političke znanosti Sveučilišta u Sarajevu. Doktorsku tezu je  obranio u studenom 2004. godine na Institutum Studiorum Humanitatis, Fakultetu za poslijediplomski studij humanistike u Ljubljani. Tijekom 2005., usavršavao se u okviru postdoktorskog programa na švicarskom institutu New Europe College u Bukureštu, Rumunjska, te na studijskim boravcima u Njemačkoj, SAD i Srbiji. Autor je tri knjige i više desetaka znanstvenih radova. Područja znanstvenog interesa su mu kulturalni i medijski studiji, kritička teorija društva te teorijska sociologija. Aktivan je i kao publicist, trenutno angažiran kao kolumnist na portalu nomad.ba i u tjedniku Novosti.

LEO HRS, magistrirao je ekologiju i zaštitu prirode na Sveučilištu u Zagrebu. Iskustvo u područjima ekologije, održivog razvoja i neformalnog obrazovanja o okolišu, stekao je kroz sudjelovanje na brojnim ekološkim projektima i multidisciplinarnim ekspedicijama. Održao je brojne radionice vezane za klimatske promjene i ekologiju s udrugom Tatavaka, a 2021. godine počinje raditi kao mlađi suradnik u Zavodu za zaštitu prirode i krajobraznu arhitekturu Instituta za primijenjenu ekologiju (Oikon d.o.o.). Član je društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske (Adipa), Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) te udruge Dragodid, koja se bavi istraživanjem i očuvanjem suhozidne baštine te je već skoro dva desetljeća aktivan član izviđačke udruge. Sada radi na raznim projektima koji uključuju istraživanje bioraznolikosti Hrvatske te procjene utjecaja na okoliš i razne edukacijske projekte.

IVANA KUŠAN, znanstvena suradnica u Laboratoriju za biološku raznolikost na Institutu Ruđer Bošković, rođena je 1980. godine u Sisku. Diplomirala biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. g., a doktorat iz prirodnih znanosti – polje biologija stekla na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku 2015. g. Znanstveno se usavršavala na Karlovom Sveučilištu u Pragu, Češka Republika. Znanstveno se bavi mikologijom, poglavito istraživanjima bioraznolikosti, taksonomijom, filogenetikom i biogeografijom gljiva te zaštitom prirode s naglaskom na zaštitu gljiva i njihovih staništa. Od samih svojih početaka bavljenja mikologijom (od 2002.) sudjelovala je u provedbi 20-ak znanstveno-istraživačkih projekata te je u koautorstvu objavila 30-ak znanstvenih radova i 5 knjiga. Članica je više znanstveno-stručnih društava, dok u udruzi
ADIPA – Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske obnaša dužnost tajnice društva.

NEVEN MATOČEC, tehnički suradnik u Zavodu za istraživanje mora i okoliša na Institutu Ruđer Bošković, rođen je 1965. godine u Zagrebu. Apsolvirao je program na smjeru Profesor biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Proveo je specijalističke, studijske i projekne boravke u desetak Europskih zemalja, od kojih su najznačajniji oni u Njemačkoj (Tübingen) 2001., Austriji (Karl Franzens Universität Graz i Universität Wien,) 2003., Francuskoj (Melle) 2011., te Češkoj Republici (Charles University, Faculty of Science te National Museum Prague) 2019.-2020. Znanstveno se bavi mikologijom (grana biologije koja proučava gljive). Glavni interesi su mu bioraznolikost, taksonomija, filogenetika i biogeografija gljiva, zaštita prirode, ali i karstologija. Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavio 42 međunarodno recenzirana znanstvena rada iz područja mikologije, 16 stručnih radova, 17 knjiga, a sudjelovao je na međunarodnim skupovima sa 28 kongresnih priopćenja. Od početka bavljenja mikologijom (1986.) sudjelovao je u provedbi 100-tinjak znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata. Trenutno je član ukupno četiri znanstveno-stručna društva. Suosnivač je Hrvatskog biospeleološkog društva (1996.) i ADIPA – Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske (2010.), čiji je trenutno dopredsjednik.

VESNA GRGIĆ je aktivistica, inženjerka strojarstva u mirovini te veteranka Domovinskog rata. Predsjednica je veteranske udruge VIDRA (Veterani i društvena akcija) te voditeljica Zelenog odreda, foruma braniteljske udruge. Već gotovo 4 godine dokazuje i prijavljuje hrvatskim i europskim nadležnim institucijama brojne nezakonitosti u poslovanju državne tvrtke Hrvatske šume d.o.o. koje su, samo u protekloj dekadi, prema nepotpunim podacima, rezultirale “gubitkom” nevjerojatnih, gotovo 20 milijuna kubnih metara drvne mase, vrijednih oko jedne milijarde eura.

Foto: Demirel Pašalić